Dobrodošli

• Softver za kloniranje glasova nije samo alat kojem raste popularnost u Holivudu, već je ta tehnologija i sve omiljena među sajber kriminalcima.

Takav kompjuterski generisan zvuk zastrašujuće je tačan. Softver tako reprodukuje naglasak i ton glasa, tempo govora i disanje, a klonirani glas može i da prikaže emocije kao što su ljutnja, strah, sreća, zaljubljenost ili dosada.Tehnologija se može koristiti za prevođenje reči na različite jezike, što bi moglo značiti da američke filmske produkcijske kuće više neće morati da angažuju dodatne glumce za snimanje sinhronizovanih verzija svojih filmova.

Kako će se to odraziti na honorare od kojih dobro žive glumci na manjim tržištima, izvan engleskog govornog područja, kao što je i srpsko, još nije analizirano.

Iz kanadske kompanije Resemble AI tvrde kako već mogu engleske glasove da kloniraju na 15 drugih jezika. Njegov izvršni direktor Zohaib Ahmed kaže kako je softveru za stvaranje kvalitetne kopije nečijeg glasa, dovoljno samo deset minuta snimka nečijeg glasa.

Ipak, iako sve veća sofisticiranost ovog softvera ima očigledan komercijalni potencijal, takođe dovodi do zabrinutosti kako bi je mogli zloupotrebiti sajber kriminalci.

U simbiozi s kompjuterski generisanim lažnim videozapisima, kloniranje glasa stvara ono što nazivamo,"deepfake". Stručnjak za sajber sigurnost Edi Bobritski kaže da postoji "veliki sigurnosni rizik" koji dolazi sa sintetičkim glasovima.

"Na primer, ako šef telefonira zaposlenom tražeći poverljive podatke, a zaposlen prepozna glas, on će bez razmišljanja učiniti ono što je zatraženo. To je put kojim će krenuti mnogi prevaranti", veruje Bobrtiski.

Takav slučaj zabeležen je 2019. kada je britanski menadžer nasamaren ovom tehnologijom. On je, naime, poverovao kako klonirani glas pripada njegovom nemačkom šefu, i tako kriminalcima na račun uplatio 220 hiljada evra.

Pojava nove generacije digitalno manipulisanih medija, takođe poznatih kao deepfake - izazvala je značajnu zabrinutost zbog moguće zloupotrebe.

Kao odgovor na ove probleme, Evropski parlament od stručnjaka je naručio studiju u kojima se procenjuju tehnički, društveni i regulatorni aspekti dipfejka.

Dodaj u omiljene tekstove?